Primati — grupa životinja koja obuhvata majmune, čovekolike majmune i ljude — prvi put su se pojavili pre oko 66 miliona godina u hladnim, sezonskim klimama, a ne u toplim tropskim šumama, kao što se do sada smatralo.
Istraživači sa Univerziteta u Readingu koristili su statističko modeliranje i fosilne podatke kako bi rekonstruisali drevne uslove života i pratili gde su živeli zajednički preci svih savremenih primata.
Sve je spremno za novu histeriju! Uskoro će se ponoviti ono čega se svi plaše | Mario Zna | EP. 451
Studija objavljena 5. avgusta u časopisu PNAS pokazuje da su prvi primati najverovatnije živeli u Severnoj Americi u hladnoj klimi sa toplim letima i ledenim zimama, čime je oboren dugogodišnji mit o „tropskoj šumskoj hipotezi“ koja je dugo dominirala evolutivnom biologijom.
Dr Jorge Avaria-Llautereo, vodeći autor istraživanja, izjavio je:
„Decenijama je ideja da su primati evoluirali u toplim, tropskim šumama smatrana nepobitnom. Naši nalazi potpuno menjaju tu priču. Pokazalo se da primati nisu nastali u bujnim džunglama — već u hladnim, sezonskim okruženjima severne hemisfere.
Razumevanje kako su drevni primati preživeli klimatske promene pomaže nam da bolje sagledamo kako bi današnje vrste mogle reagovati na savremene klimatske i ekološke promene.“
Prilagođavanje i migracije za preživljavanje
Primati koji su mogli da se kreću na velike udaljenosti kada bi lokalna klima brzo promenila uslove, imali su veću šansu da prežive i ostave potomstvo koje će se razviti u nove vrste.
Kada su se primati preselili u potpuno različite, stabilnije klimatske zone, prelazili su znatno veće udaljenosti — u proseku oko 561 kilometar, dok su oni koji su ostajali u sličnim, nestabilnim uslovima prelazili tek oko 137 kilometara.
Veruje se da su rani primati preživljavali hladne zime na način sličan današnjim medvedima — hibernacijom, odnosno usporavanjem rada srca i mirovanjem tokom najhladnijih meseci kako bi uštedeli energiju. Neki današnji mali primati, poput patuljastih lemura na Madagaskaru, i dalje se tako štite — zakopavaju se u zemlju i spavaju mesecima pod slojevima korenja i lišća da bi izbegli smrzavanje.
Primati su u tropske šume stigli tek milionima godina kasnije.
Njihova evolucija išla je od hladnih područja, preko umerenih klima, preko sušnih i polupustinjskih regiona, do toplih i vlažnih džungli u kojima danas žive.
Kada su lokalne temperature ili količina padavina naglo menjale uslove, primati su bili prinuđeni da traže nova staništa, što je doprinosilo stvaranju novih vrsta.
Nulta Tačka/Mediji