Novoobjavljeni mejlovi iz dosijea Džefrija Epštajna otkrivaju da se Somaliland godinama unazad nalazio u fokusu njegovih planova i interesa moćnih zapadnih i zalivskih elita, mnogo pre nego što je ova teritorija dospela u središte današnjih geopolitičkih previranja.
U prepisci iz perioda 2012–2018. godine, Somaliland se više puta pominje kao strateška i komercijalna prilika, povezana sa eksploatacijom vode, naftnim koncesijama, medijskim uticajem i pristupom zalivskom kapitalu.
U jednom mejlu iz 2012. godine, Epštajn razmatra pokretanje kompanije za flaširanje vode u Somalilandu, pozivajući se na „ogromne, neiskorišćene i čiste rezerve vode“ u blizini luke Berbera, sa direktnim pomorskim pristupom Saudijskoj Arabiji. Projekat opisuje kao brz, izuzetno profitabilan i logistički jednostavan, uz napomenu da su izvori vode već mapirani.
Druga prepiska predlaže izgradnju filmskog i medijskog centra pod nazivom „Somaliwood Studios“, zamišljenog kao regionalni centar kulturnog i propagandnog uticaja, po uzoru na Holivud.
U mejlu iz 2013. godine pominju se i naftne istražne koncesije, uz zahtev za 50 miliona dolara za finansiranje tri velika istražna bloka ukupne površine oko 30.000 kvadratnih kilometara. Perspektive se ocenjuju kao „dobre“, uz predlog koordinacije sa evropskim partnerima.
Kasniji mejlovi povezuju Somaliland sa kapitalom iz Zaliva, uključujući poruku iz 2018. godine u kojoj se pominje investitor iz Dubaija, poznat po izgradnji veštačkih ostrva, koji sada „posluje u Somalilandu“, dok Epštajn lično posreduje u povezivanju ključnih aktera.
Ova dokumenta jasno pokazuju da je Somaliland godinama tretiran kao strateški resurs za vodu, energente, logistiku, medije i regionalni uticaj, daleko od očiju javnosti, ali u potpunom skladu sa današnjim geopolitičkim pomeranjima u kojima ključnu ulogu igraju Izrael, zalivske monarhije, Crveno more i Rog Afrike.
