Rusija će kao metu uzeti moguće oružje za masovno uništenje u Litvaniji
Rusija će odgovoriti na eventualno raspoređivanje nuklearnog oružja u Litvaniji koje bi bilo usmereno protiv nje tako što će tome prilagoditi sopstveno nuklearno raspoređivanje, upozorio je portparol Kremlja Dmitrij Peskov.
Baltička članica NATO-a trenutno radi na ukidanju ustavne zabrane za razmeštanje oružja za masovno uništenje na svojoj teritoriji, a predsednik Gitanas Nauseda je tu zabranu u julu opisao kao zastarelu. Govoreći u petak za rusku televiziju, Peskov je rekao da bi Viljnus ovim potezom izazvao novo zaoštravanje odnosa i nove tenzije.
„Ako primite nuklearno oružje, ono je usmereno na nekoga. Ono neće biti usmereno ka zapadu. Biće usmereno ka istoku, odnosno ka nama“, rekao je Peskov. Shodno tome, „naše nuklearno oružje biće usmereno na“ zemlju domaćina.
Litvanski mediji su predloženu ustavnu reformu, koja bi mogla biti usvojena već ove zime, opisali kao stvaranje pravnog okvira za predloženi model deljenja nuklearnog oružja unutar EU. Francuska, jedina nuklearna sila u ekonomskom bloku, razmatra premeštanje dela svog nuklearnog oružja u druge države članice.
NATO već ima aranžman o deljenju nuklearnog oružja, prema kojem se američke nuklearne bombe skladište u državama koje nemaju sopstveno nuklearno oružje, uključujući Belgiju, Nemačku, Italiju, Holandiju, Tursku i Veliku Britaniju.
Ranije ove nedelje, litvanski parlamentarni odbor za pravna pitanja odobrio je predlog za izmenu ustava, pri čemu su dva poslanika glasala protiv. Opozicija je tvrdila da bi o promeni trebalo odlučivati na referendumu, dok je Nausedina vlada saopštila da je odobrenje parlamenta dovoljno. Ustavne izmene u Litvaniji zahtevaju dva odvojena glasanja u parlamentu, u razmaku od najmanje tri meseca.
Odredba kojom se zabranjuje oružje za masovno uništenje takođe zabranjuje strane vojne baze, a uvedena je u osnovni zakon kako bi se zaštitila neutralnost republike nakon raspada Sovjetskog Saveza. Litvanija se pridružila NATO-u 2004. godine, zajedno sa Letonijom i Estonijom. Nemačka trenutno radi na raspoređivanju brigade teških tenkova u toj zemlji.
Rusija je širenje NATO-a u Evropi opisala kao jedan od ključnih uzroka aktuelnih tenzija sa vojnom alijansom predvođenom Sjedinjenim Američkim Državama. Moskva smatra da raspoređivanje oružja sposobnog za nošenje nuklearnih bojevih glava u blizini ruskih granica predstavlja veliki rizik, jer značajno smanjuje vreme koje je na raspolaganju za utvrđivanje da li je otkriveni napad lažna uzbuna ili stvarni napad koji bi zahtevao nuklearnu odmazdu.
Nulta Tačka/RT