Fon der Lajen želi da Kanada postane prva pridružena članica EU

Fon der Lajen želi da Kanada postane prva pridružena članica EU

Predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen izjavila je u sredu da želi da otvori vrata mogućnosti da Kanada postane prva „pridružena članica“ Evropske unije, u nastojanju da saveznici uspostave nove veze u „otvoreno neprijateljskom svetu“.

Poslanici Evropskog parlamenta su njen predlog pozdravili stojećim ovacijama, nakon čega je fon der Lajen prišla kanadskom premijeru Marku Karniju i zagrlila ga. Karni je prisustvovao njenom godišnjem obraćanju o stanju Evropske unije.

Nove vrste partnerstava potrebne su „u hladnoj krhkosti današnjeg sveta“, rekla je fon der Lajen poslanicima u Strazburu.

EU i Kanada se suočavaju sa snažnom konkurencijom u trgovini i drugim oblastima od strane administracije američkog predsednika Donalda Trampa, kao i sve odlučnije Kine.

„Evropa i Kanada veruju u demokratiju“

„Rekla sam da moramo hitno iznova osmisliti naša partnerstva. Zato želim da zajedno sa vama radim na otvaranju vrata kako bi Kanada postala prva pridružena članica EU“, rekla je fon der Lajen.

EU i Kanada „vide svet istim očima: od veštačke inteligencije do klimatskih promena, od Arktika do geopolitike. I stajali smo zajedno: po pitanju Ukrajine, odbrane, sirovina i lanaca snabdevanja. Ali iznad svega… Evropa i Kanada veruju u demokratiju“, rekla je fon der Lajen.

O tome da li će njen predlog biti sproveden odlučivaće države članice EU, a ne sama fon der Lajen.

EU se istorijski opirala takvim fleksibilnim oblicima savezništva koji nemaju pravni status. Članice EU su mlako reagovale i na predlog Nemačke iz maja da Ukrajina dobije status pridružene članice kao međukorak ka punopravnom članstvu.

Jedan diplomata EU izrazio je iznenađenje predlogom fon der Lajen, rekavši da „niko zapravo ne zna šta to znači“. Dodao je da postoji zabrinutost da predsednica Evropske komisije „previše obećava i da neće moći da ispuni ono što je najavila“.

Uoči govora fon der Lajen, sedam diplomata EU u Kanadi i Evropi reklo je Rojtersu da su u toku aktivni napori za produbljivanje saradnje u oblasti trgovine, odbrane i digitalne bezbednosti, ali da na visokom nivou nije razmatran konkretan plan za sveobuhvatnije odnose Kanade i EU.

I dalje postoje značajne prepreke za povećanje trgovine. Mark Menger, profesor političke ekonomije i globalnih pitanja na Univerzitetu u Torontu, rekao je da su zvaničnici EU frustrirani odbijanjem Kanade da otvori dve industrije koje štiti uz velike troškove: telekomunikacije i mlečnu industriju.

„Jedinstveno savezništvo“

Kanadski premijer Mark Karni rekao je ranije ove nedelje da Kanada želi „jedinstveno savezništvo“ sa EU, ali ne i članstvo. On će se u četvrtak obratiti Evropskom parlamentu.

Karnijeva evropska turneja usledila je nakon istorijskog pogoršanja odnosa Kanade i SAD, pošto su prošlog meseca propali trgovinski pregovori, što je pokrenulo niz uzajamnih carinskih mera.

Karni je obećao da će Kanada u narednoj deceniji udvostručiti trgovinu sa zemljama van SAD, dok se zemlja udaljava od svog južnog suseda usred sve oštrijeg trgovinskog rata.

Karni je u utorak rekao da će detaljniji razgovori početi na samitu Kanade i EU u Montrealu krajem oktobra.

„Naši odnosi sa EU postali su sve bliskiji, naročito tokom proteklih godinu i po dana“, rekla je kanadska ministarka spoljnih poslova Anita Anand za Rojters.

U svom govoru, fon der Lajen je rekla da će EU i Kanada sarađivati u nizu oblasti.

„Radićemo na pametnoj proizvodnji. Uspostavićemo tehnološki savez. Integrisaćemo odbrambene industrijske baze. Arktik ćemo pretvoriti u vodeći zajednički projekat“, rekla je.

„Partnerstva su strateški izbor za Evropu. Ali ona su takođe odgovor na raspad međunarodnog sistema zasnovanog na pravilima“, dodala je.

Fon der Lajen je zaključila: „Ovo partnerstvo nije usmereno protiv bilo koga drugog.“

Važno je napomenuti da status „pridružene članice“ trenutno ne postoji u osnivačkim ugovorima EU, pa bi njegovo uspostavljanje bilo bez presedana i pravno složeno. O konačnom statusu odlučivale bi države članice.

Nulta Tačka/Reuters

Ne propustite

Какав обрт: Бил Гејтс каже да климатске промене нису претња човечанству

Какав обрт: Бил Гејтс каже да климатске промене нису претња човечанству

Бил Гејтс је у новом меморандуму(на 17 страница) променио тон
Globalno zagrevanje se ohladilo: Led na Arktiku se povećao za 26% u odnosu na 2012.

Globalno zagrevanje se ohladilo: Led na Arktiku se povećao za 26% u odnosu na 2012.

Klimatski realista Toni Heler istakao je klimatske dezinformacije i kampanje