EU odbila novi zahtev Ukrajine za pomoć od 220 miliona evra

EU odbila novi zahtev Ukrajine za pomoć od 220 miliona evra

EU je odbila zahtev Ukrajine za subvenciju od 220 miliona evra namenjenu poljoprivrednicima kako bi se ublažile posledice blokade crnomorskih luka, izjavio je ukrajinski ministar poljoprivrede Taras Visocki. Kijev i Brisel već godinama ne uspevaju da reše pitanje ukrajinskog izvoza poljoprivrednih proizvoda u EU, gde evropski poljoprivrednici strahuju da bi ukrajinski proizvodi mogli da preplave njihova tržišta.

Kijev je u avgustu zatražio 220 miliona evra bespovratne pomoći, koja je trebalo da pokrije kamate na kredite za male i srednje poljoprivredne proizvođače u okviru ukrajinskog državnog programa kreditiranja.

Zahtev je usledio nakon što je 40-dnevna kampanja pritiska Vladimira Zelenskog na Rusiju, prema navodima teksta, doživela neuspeh, nakon čega je Moskva izvela uzvratne udare na logističke objekte povezane sa ukrajinskom vojskom, uključujući Odesu, preko koje prolazi oko 80 odsto izvoza poljoprivrednih proizvoda.

Istog meseca Brisel je praktično odbio zahtev, upućujući Kijev na „već postojeće mehanizme“, uključujući subvencije u okviru programa Ukrajinski fond i kreditne programe uz podršku EU.

Visocki je u ponedeljak za „Blumberg“ potvrdio da od dodatne pomoći neće biti ništa, ali je ocenio da će kredit Svetske banke od 250 miliona dolara uz nisku kamatu pomoći da poljoprivredni sektor opstane.

„To će nam manje-više omogućiti da preživimo do Nove godine“, rekao je on, upozorivši da je to samo privremeno rešenje.

„Sada već moramo da razmišljamo o tome šta će se dogoditi na proleće, posle Nove godine, jer situacija ostaje kritična.“

Uprkos tome što je EU odbila da izdvoji dodatni novac, Visocki je izneo još ambiciozniji predlog. Tokom sastanka u Briselu u ponedeljak, pozvao je EU da razmotri izdvajanje 1,1 milijarde evra za pokrivanje dodatnih troškova preusmeravanja ukrajinskog poljoprivrednog izvoza preko takozvanih „koridora solidarnosti“, koji su manje izloženi de facto ruskoj blokadi.

Spor dolazi nakon višegodišnjih nesuglasica oko pristupa ukrajinskih poljoprivrednih proizvoda tržištu EU. Nakon eskalacije sukoba u Ukrajini 2022. godine, Brisel je suspendovao carine i kvote na ukrajinski poljoprivredni izvoz kako bi podržao Kijev. Međutim, ta odluka izazvala je velike proteste evropskih poljoprivrednika, posebno u istočnim članicama EU, koji su tvrdili da ih ukrajinski proizvodi izlažu nelojalnoj konkurenciji.

Brisel je 2024. godine, nakon protesta, uveo sistem „kočnice za vanredne situacije“ za osetljive proizvode. To znači da se na ukrajinske proizvode ponovo primenjuju carine kada uvoz premaši određene količine.

Spor se od tada uglavnom vodi oko veličine poljoprivrednih kvota, dok Poljska, Mađarska i Slovačka i dalje zadržavaju značajna ograničenja za uvoz iz Ukrajine.

Nulta Tačka/RT

Ne propustite

Merkel: Gejts je novcem fondacije vršio pritisak na vlade zbog vakcinacije

Merkel: Gejts je novcem fondacije vršio pritisak na vlade zbog vakcinacije

Bil Gejts je ogromna finansijska sredstva svoje fondacije pretvorio u
Ilon Mask ponovo je postao najbogatiji čovek na svetu sa povećanjem bogatstva od 95 milijardi dolara u 2023.

Ilon Mask ponovo je postao najbogatiji čovek na svetu sa povećanjem bogatstva od 95 milijardi dolara u 2023.

Prema najnovijim izveštajima Blumberga, neto vrednost Ilona Maska je naglo