
“Amerika Prva” ili Izrael Prvi?! Trampova baza podeljena zbog rastućeg sukoba na Bliskom istoku
Nakon što je predsednik SAD Donald Tramp u januaru položio zakletvu za drugi mandat uz poruku da će biti „donosilac mira i ujedinitelj“, šest meseci kasnije, realnost ga suočava s novim izazovom: raketama koje lete preko Bliskog istoka, nakon izraelskog napada na Iran. Sukob koji preti da preraste u regionalni rat ozbiljno testira Trampovu obećanu doktrinu “Amerika Prva”.
Iako Tramp ne krije da je unapred znao za napade izraelske vojske, oni su pokrenuli unutrašnju buru i podelili njegovu bazu. Ključni konzervativni saveznici i komentatori sada javno izražavaju zabrinutost i zahtevaju da se SAD ne uvuče u još jedan rat — naročito ne u ime tuđih interesa.
Tramp poručuje: „SAD nemaju veze sa napadom na Iran“
Na svojoj platformi Truth Social, Tramp je jasno poručio da Amerika „nema ništa sa noćnim napadom na Iran“ i upozorio Teheran na žestok odgovor: „Ako nas Iran napadne na bilo koji način, sva snaga i moć američkih oružanih snaga sručiće se na vas kao nikada do sada viđeno.“
Istovremeno, predsednik SAD-a je izrazio spremnost za diplomatsko rešenje sukoba: „Međutim, lako možemo postići dogovor između Irana i Izraela i okončati ovaj krvavi sukob!!!“
U drugom postu Tramp je naveo da je razgovarao sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom oko sat vremena i da obojica smatraju da rat između Izraela i Irana mora da prestane, uz napomenu da bi isto trebalo da važi i za rusko-ukrajinski sukob.
Pitanje Izraela deli Ameriku
Poznati američki voditelj i novinar Taker Karlson poručio je da Izrael, kao suverena država, ima pravo da vodi rat, ali ne uz podršku SAD. Njegov medij je upozorio da bi rat sa Iranom mogao generisati novu generaciju terorizma i dovesti do smrti hiljada Amerikanaca — sve u ime strane agende.
„Postoji i treća opcija – odbaciti Izrael. Neka sami vode svoje ratove“, zaključuje se u saopštenju Karlsonove mreže.
Sličnu poruku šalje i republikanski senator Rend Pol, koji je podsetio da su Amerikanci glasali za Trampa kako bi se okončali beskonačni ratovi.
„Apelujem na predsednika da ostane dosledan, da nastavi da stavlja Ameriku na prvo mesto i da se ne upliće u rat između drugih zemalja“, poručio je.
Kongresmenka Maržori Tejlor Grin, takođe iz redova Trampove stranke, jasno je stavila do znanja da želi mir:
„Molim se za mir. To je moj zvaničan stav.“
Nuklearna senka i propaganda
Dok se pojedini pozivaju na navodnu iransku pretnju nuklearnim oružjem, Teheran to godinama negira. Trampova obaveštajna direktorka, Tulsi Gabard, svedočila je u martu da „SAD i dalje procenjuju da Iran ne razvija nuklearno oružje“.
Iako je Tramp više puta naglasio da želi diplomatsko rešenje i čak najavio šesti krug pregovora sa Iranom u Omanu, Izrael je ipak pokrenuo napad, ciljajući vojne baze, nuklearne postrojenja i stambene zone u Iranu.
Tramp nije pokušao da zaustavi napade, a čak je javno rekao da su iranske vlasti mogle da izbegnu sve „da su ga poslušale“.
Rastući otpor kod mladih republikanaca
Nova generacija republikanskih glasača, posebno mlađih od 50 godina, sve više izražava skepticizam prema bezuslovnoj podršci Izraelu.
Prema istraživanju Pju centra, čak 50% republikanaca u toj starosnoj grupi ima negativan stav prema Izraelu. I komentator Čarli Kirk, poznat kao blizak Trampov saveznik, poručio je:
„Naša MAGA baza ne želi rat. Nimalo.“
Rizik sopstvenog Bliskoistočnog rata
Tramp je tokom kampanje 2024. godine tvrdio da bi, da je on tada bio predsednik, povlačenje iz Avganistana prošlo bez haosa i poniženja. Ali kritičari sada upozoravaju da njegovo ćutanje pred izraelskim napadima i koketiranje s ratom s Iranom vode ka istim greškama koje su koštale SAD u Iraku i Avganistanu.
„Postoji ozbiljan rizik da SAD bude uvučena u novi rat. Tramp balansira na tankoj liniji između obećanog izolacionizma i realnosti neodvojivog savezništva s Izraelom“, ocenjuje analitičar Džon Hofman iz libertarijanskog Cato instituta.
Za Trampa, pitanje nije samo vojno – već duboko političko. Svako dalje uplitanje može ga koštati podrške među biračima koji su ga izabrali da zatvori, a ne otvara nova ratišta.
Nulta Tačka/Mediji