Australijska centralna banka uvodi „pametni novac“: Početak distopijske finansijske stvarnosti

Australijska centralna banka uvodi „pametni novac“: Početak distopijske finansijske stvarnosti

Australijska centralna banka (RBA) priprema teren za distopijsku finansijsku stvarnost u kojoj će „novac dobiti mozak, a upravljanje preći u tuđe ruke“, upozorava istraživač Džon Mek Glion.

Prema njegovim rečima, RBA tiho gradi svet u kojem novac može da „istekne“ ili bude ograničen na određene geografske oblasti, skokovito ulazeći u svet „programabilnog novca“.

Džon Mek Glion, istraživač i esejista koji se bavi psihologijom i društvenim odnosima, ističe da se promena koja se dešava ne primećuje odmah jer se odvija tiho, u odborima i na sastancima.

Vreme je za istinu! Spremni su na sve | Mario Zna | EP. 344

Dok Australijanci raspravljaju o kamatnim stopama i cenama nekretnina, u Bazelu, Švajcarskoj, grupa neizabranih zvaničnika oblikuje budućnost novca. Banka za međunarodna poravnanja (BIS) utiče na monetarne politike centralnih banaka širom sveta, a RBA aktivno učestvuje u ovom procesu.

Kroz pilot projekat „Projekt Pine“, australijska centralna banka započela je uspostavljanje nove finansijske arhitekture – ne samo digitalnog novca, već i programabilnog novca.

Za razliku od digitalnog novca kakvog danas poznajemo, programabilni novac ima ugrađenu logiku – može mu se narediti šta sme, a šta ne sme da radi. To je novac sa uslovima, parametrima i instrukcijama koje automatski sprovodi.

Ovaj novac može da istekne – ako ga ne potrošite u roku od 30 dana, nestaje. Može biti geografsku ograničen – validan u jednom poštanskom broju, a blokiran u drugom. Može znati na šta se troši i odbiti transakcije koje ne odobrava – nema kockanja, nema kupovina noću, nema donacija određenim organizacijama.

Sve ove promene ne zahtevaju raspravu u parlamentu – dovoljno je jedno podešavanje politike, regulatorna izmena ili linija koda. Porezi bi mogli biti automatski obračunavani u trenutku kupovine, sa dinamički prilagođenim stopama i nametima koji se uvode trenutno, bez javnog pristanka.

Ako kupovina ne zadovoljava pravila, transakcija može biti poništena. Ovo nije futuristička vizija – ovo se već dešava.

BIS je objavio tehničke dokumente o funkcionalnosti programabilnog novca, infrastruktura postoji, pilot-projekti su u toku, a Australija je jedna od prvih zemalja koje su se uključile.

RBA je prošle godine započeo testiranje digitalne valute i već sarađuje sa međunarodnim finansijskim institucijama i tehnološkim kompanijama na razvoju novog globalnog monetarnog sistema u kojem će novac postati sredstvo za sprovođenje politike.

Ovo nije izolovan projekat – deo je šireg trenda širenja regulatorne moći kroz niz mera i pravila koja se tiho uvode poslednjih godina: reforme za sprečavanje pranja novca, regulative o digitalnoj imovini, pravila o identifikaciji korisnika, monitoring transakcija u realnom vremenu.

Sve to pojedinačno može zvučati razumljivo i potrebno, ali zajedno čini sistem za upravljanje ekonomijom u realnom vremenu – gde intervencije nisu retke, već stalne, tihe, automatske i ugrađene u samu suštinu transakcija.

Ovaj proces nije dramatičan ni javno objavljen – odvija se kroz propise, smernice i dokumente koje retko ko čita, ali koji ima ogromnu snagu.

Pored unutrašnjih pritisaka, Australija je deo globalnog finansijskog sistema gde odstupanja od međunarodnih standarda donose ozbiljne posledice: skuplje pozajmice, manji pristup kapitalu, narušeni međunarodni odnosi.

Zbog toga centralne banke i regulatori širom sveta blisko sarađuju i usklađuju se sa „globalnim najboljim praksama“, a Australija ne samo da ih prati, već i učestvuje u njihovom kreiranju i primeni kod kuće, često bez javne debate.

Ove regulative nose poruke modernizacije i inkluzivnosti, ali u osnovi postavljaju pitanja ko kontroliše novac i kakva sloboda pojedinca ostaje u digitalnoj ekonomiji.

Programabilni novac nije samo tehnološki napredak, već promena odnosa između države i pojedinca, gde novac postaje uslovljen i politički alat za oblikovanje ponašanja, sprovođenje pravila i marginalizaciju onih koji se ne pokoravaju.

Ovo nije zastrašujuća fikcija, već realna posledica kada se „novcu da mozak, a prekidač preda drugima“.

Nije cilj da se protivimo inovacijama – tehnologija može olakšati pristup uslugama i smanjiti prevaru, ali ista ta sredstva mogu da nametnu uniformnost i smanje prostor za neslaganje i slobodu.

Nulta Tačka/TPV/SkyNews.Com.AU

Ne propustite

NATO razrađuje planove za izbijanje rata sa Rusijom

NATO razrađuje planove za rat sa Rusijom

Šef logistike NATO-a rekao je da će alijansa morati da
Ministarstvo odbrane SAD finansira proizvođača lažnog mesa koji koristi protein gljivica

Ministarstvo odbrane SAD finansira proizvođača lažnog mesa koji koristi protein gljivica

Ministarstvo odbrane SAD je finansiralo kompaniju koja proizvodi lažno meso