
CIA priznala da je njen oficir tajno pratio Osvalda pre ubistva Kenedija – decenijama lagali o njegovoj ulozi
Skoro 62 godine nakon atentata na predsednika Džona F. Kenedija, CIA je prvi put prećutno priznala da je njen operativac specijalizovan za psihološki rat nadzirao Li Harvija Osvalda pre ubistva u Dalasu, otkrivaju novoobjavljeni dokumenti.
U najnovijem setu od 40 dokumenata o agentu Džordžu Joanidisu, objavljenih na osnovu Zakona o dokumentima o atentatu na Kenedija, otkriva se da je CIA decenijama obmanjivala javnost i zvanične komisije o njegovoj ulozi u događajima pre i posle atentata 1963, prenosi Axios.
Ključni dokument je dopis CIA od 17. januara 1963, u kojem se Joanidisu dodeljuje lažni identitet i vozačka dozvola na ime “Hauard Gebler”. Do sada je CIA tvrdila da ne zna ništa o toj lažnoj identifikaciji, i negirala bilo kakvu vezu sa proratnom kubanskom studentskom organizacijom DRE, iako je poznato da je Osvald imao kontakte s tim pokretom pre atentata.
DRE je imala ključnu ulogu u promovisanju Osvaldove proruske i prokastrističke slike u javnosti, što je odmah nakon atentata poslužilo za usmeravanje narativa u pravcu “komunističkog motiva”.
Joanidis je u to vreme bio zamenik šefa CIA ogranka u Majamiju i zadužen za „sve aspekte političke akcije i psihološkog ratovanja“, uključujući finansiranje i koordinaciju aktivnosti DRE-a.
Dana 9. avgusta 1963. — više od tri meseca pre atentata — četvoro pripadnika DRE sukobilo se sa Osvaldom u Nju Orleansu dok je delio flajere u znak podrške Kastru. Nekoliko dana kasnije, Osvald se s njima sučelio u televizijskoj debati, što je dodatno pojačalo njegovu medijsku vidljivost kao navodnog komuniste.
Nakon atentata, DRE je odmah identifikovao Osvalda kao “prokastrističkog ekstremistu”, a priču su preneli i Miami Herald i Washington Post.
Iako ovi novi dokumenti ne rasvetljavaju direktno da li je Osvald delovao sam, ukazuju na dugogodišnje prikrivanje veze CIA s ključnim akterima uoči i nakon atentata. U svim ključnim istragama – od Vorenove komisije 1964, preko crkvene komisije 1975, pa sve do Odbora za atentate Predstavničkog doma (1977–78) – CIA je zataškavala ulogu Joanidisa i njegovo povezivanje sa DRE.
Joanidis nije samo znao za Osvalda — on je nakon atentata direktno obmanjivao Kongres. CIA ga je imenovala za vezu s Odborom za atentate, ali on je prikrivao sopstvenu ulogu, usporavao dostavu dokumenata i lažno tvrdio da nema informacija o vezi sa DRE.
Bivši glavni savetnik odbora, Robert Blejki, izjavio je 2014. da ga je Joanidis uveravao da ne postoji nijedan oficir poznat kao „Hauard“ povezan s DRE-om. Istraga je time bila opstruisana.
Bivši istražitelj odbora, Den Hardvej, svedočio je prošlog meseca pred Kongresom da je Joanidis vodio tajnu operaciju s ciljem da sabotira rad odbora i omete otkrivanje istine.
Iako je prikrivao ključne informacije, CIA mu je 1981. dodelila Medalju za karijeru u obaveštajnim službama. Preminuo je 1990. godine.
Kongresmenka Ana Paulina Luna iz Floride, koja predvodi aktuelnu reviziju JFK dokumenata, rekla je da je Joanidis „1000 posto“ bio uključen u CIA-inu operaciju prikrivanja istine.
Publicista i istraživač Džeferson Morli, koji decenijama proučava atentat na Kenedija, ocenio je: „Zvanična priča o Joanidisu je mrtva. CIA menja ploču kada je reč o Osvaldu.“
Iako neki istraživači smatraju da su unutar CIA postojali akteri umešani u atentat, drugi poput Džeralda Posnera i dalje veruju da je Osvald bio usamljeni atentator.
Međutim, svi su saglasni u jednom — CIA je nakon atentata svesno i sistematski lagala.
„To je tipično za CIA-u: nikada ne otkrivaju sve, ne govore istinu, stalno zamagljuju. A kad dokumenti konačno izađu — izgledaju veoma loše,“ izjavio je Posner.
CIA je za Axios izjavila da je „u potpunosti ispoštovala obaveze“ prema Zakonu o dokumentima o JFK atentatu, i da je, u skladu sa naredbom predsednika Trampa, predala sve relevantne dokumente bez redakcija.
Istraživači poput Morlija i članovi Kongresa, uključujući direktora CIA Džona Ratklifa i tadašnju direktorku nacionalne obaveštajne službe Tulsi Gabard, najavili su dalje korake ka potpunoj transparentnosti — jer istina o atentatu na Džona Kenedija još uvek nije konačno razotkrivena.
Nulta Tačka/Mediji