Drevno naselje otkriveno kod jezera Stardžon u kanadskoj provinciji Saskačevan tera arheologe da preispitaju sve što su mislili da znaju o poreklu civilizacije u Severnoj Americi.
Lokalitet star oko 11.000 godina, više od 6.000 godina stariji od Velike piramide u Egiptu prema zvanično prihvaćenoj hronologiji, sadrži dokaze o stalnom ili dugotrajnom naseljavanju. Ovo ruši dosadašnje tvrdnje da su rani stanovnici tog područja bili samo nomadski lovci-sakupljači koji su prolazili kroz privremene kampove.
Arheolozi koji sarađuju sa zajednicom Prvih naroda Stardžon Lejk pronašli su kamene alatke, ognjišta, materijale za izradu oruđa i ostatke izumrlog bizona Bison antiquus.
Slojevi uglja ukazuju na kontrolisano upravljanje vatrom, što se poklapa sa usmenim predanjima domorodačkih zajednica. Nalazi sugerišu na postojanje razvijenog društva sa naprednim strategijama lova, uključujući organizovan lov sa litica za bizone.
Lokalitet poznat kao Âsowanânihk, što na jeziku Kri znači “mesto prelaska”, nalazi se oko pet kilometara severno od Prins Alberta uz reku Severni Saskačevan. Prvi ga je primetio amaterski arheolog Dejv Rondo nakon što je erozija obale reke otkrila artefakte.
Rondo je izjavio da je, čim je ugledao slojeve istorije koji izbijaju iz zemlje, osetio “težinu generacija koje ga posmatraju”.
“Nakon što su dokazi potvrdili moje prve sumnje, ovaj lokalitet ruši sve što smo mislili da znamo i mogao bi da promeni priču o ranim domorodačkim civilizacijama Severne Amerike”, rekao je on.
Doktor Glen Stjuart sa Univerziteta u Saskačevanu izjavio je da otkriće osporava zastarelu ideju da su rani domorodački narodi bili isključivo nomadi.
“Dokazi o dugotrajnom naseljavanju i upravljanju zemljom ukazuju na duboko ukorenjeno prisustvo. Ovo takođe otvara pitanja o teoriji Beringovog moreuza i podržava usmena predanja da domorodačke zajednice ovde žive bezbrojnim generacijama”, rekao je Stjuart.
Iskopavanja pokazuju da je lokacija služila kao centar organizovanih aktivnosti ubrzo nakon poslednjeg ledenog doba. Istraživači njen značaj porede sa svetski poznatim lokalitetima poput Velikih piramida, Stounhendža i Gebekli Tepea.
Otkriveni su i dokazi o masovnim lovištima za bizone, gde su lovci ciljali ogromne primerke Bison antiquus težine i do dve tone. Ovo ukazuje na koordinisane akcije zajednice i duboko poznavanje prirode.
Poglavica Kristin Longdžon iz zajednice Stardžon Lejk Prvih naroda izjavila je da je ovo otkriće snažan podsetnik da su njihovi preci bili ovde mnogo pre nego što su ih istorijske knjige priznale.
“Predugo su naši glasovi bili ućutkivani, ali ovaj lokalitet govori umesto nas i dokazuje da su naši koreni duboki i neprekinuti. Svaki kamen i svaki artefakt svedoči o njihovoj snazi. Mi ne vraćamo samo istoriju, već i svoje pravo mesto u njoj”, rekla je ona.
Lokalitet se nalazi na teritoriji Sporazuma 6, domu ravničarskih Kri naroda, i suočava se sa potencijalnim pretnjama zbog seče šuma i industrijskih aktivnosti.
Savet Âsowanânihk, koji okuplja starešine, mlade, edukatore i arheologe sa univerziteta u Saskačevanu i Kalgariju, predvodi napore za zaštitu i dalje proučavanje lokaliteta. U planu je i izgradnja kulturnog centra.
Radiokarbonsko datiranje uglja iz jednog ognjišta pokazalo je da je lokalitet bio aktivan pre oko 10.700 godina, približno 1.000 godina ranije nego što se ranije verovalo za organizovana naselja u tom regionu.
Otkriće pruža fizičke dokaze usmenim predanjima koja opisuju ovo područje kao kulturni i trgovački centar, ukazujući na sofisticirano upravljanje zemljom u postglacijalnoj Severnoj Americi.
Istraživači navode da ovo otkriće pokazuje značaj saradnje između domorodačkih zajednica i naučnika u očuvanju i razumevanju ovog dela ljudske istorije, dok bi dalja iskopavanja mogla da donesu još revolucionarnih saznanja o prvim društvima na američkom kontinentu.
Nulta Tačka/TPV
