DA LI SU STARI EGIPĆANI IMALI MAŠINE? Nova studija tvrdi da su piramide građene uz pomoć drevne visokotehnološke hidraulike
Nova studija tvrdi da su drevne visokotehnološke mašine korišćene za izgradnju egipatskih piramida, bacajući novo svetlo na misteriju kako je pre 4.650 godina podignuta prva stepenasta piramida. Ova masivna građevina, sastavljena od više od 300.000 kubnih metara krečnjaka, godinama zbunjuje stručnjake zbog savršene preciznosti ostvarene – navodno – primitivnim alatima.
Međutim, novo istraživanje sugeriše da su drevni Egipćani koristili naprednu tehnologiju, danas još uvek nedovoljno shvaćenu, kako bi slagali ogromne kamene blokove sa neverovatnom simetrijom. Otkriće izaziva stare pretpostavke i nagoveštava postojanje izgubljene civilizacione genijalnosti koja menja naše razumevanje gradnje piramida.
Prema portalu Earth.com, novo istraživanje sugeriše da tajna možda nije bila u rampama, već u – vodi.
Hidraulični lift pre 4.500 godina?
Analizom starih vodotokova vidljivih putem satelitskih radarskih snimaka i upoređivanjem sa tragovima urezanim u stenu, istraživači pretpostavljaju da je ključ ležao u hidrauličkom sistemu — svojevrsnom “vodenom liftu” koji je podizao blokove sprat po sprat.
Džoser i Imhotep: prvi piramidni eksperiment
Polovinom trećeg milenijuma pre nove ere, faraon Džoser naložio je svom arhitekti Imhotepu da izgradi Stepenastu piramidu u Sakari.
Rezultat je bio šestospratni monument visine oko 60 metara, sagrađen od velikih, klesanih krečnjačkih blokova — prvi takve vrste. Znanje stečeno tom prilikom pokrenulo je građevinski bum širom Egipta.
🇪🇺❕ Koliko su narkotici zastupljeni u vrhu evropske politike? Sem Zelenskog, Makrona, Starmera i Merca – za neke se sigurno zna, a nisu Rusihttps://t.co/slSisDrLVE
— Nulta Tačka (@NultaTackaSrb) May 12, 2025
Voda kao građevinska snaga
U blizini Sakare nalazi se masivna kamena konstrukcija poznata kao Gisr el-Mudir, za koju doktor Ksavije Landro iz Francuskog paleotehničkog instituta tvrdi da ima karakteristike brane. Njena funkcija je bila da kontroliše bujice i usmeri težak materijal.
Iza brane, teren formira prirodnu udolinu — nekadašnje jezero. Preusmeravanjem viška vode u uklesani jarak oko piramide (tzv. Suvi rov), drevni inženjeri su, prema autorima studije, stvorili sistem za filtraciju i pokretanje “vodenog lifta”.
Unutar piramide, hodnici se uzdižu pod uglom iz centralnog okna. Oblik i tragovi trošenja ukazuju na mogućnost da je voda korišćena za podizanje kamena pomoću plutajućih platformi ili zatvorenih sanki. Sa dubinom vode od oko 9 metara, uzgon bi mogao da eliminiše i do dve trećine težine blokova, olakšavajući rad radnicima.
Bez rampe, bez muke
Za razliku od dosadašnjih teorija o velikim rampama koje nikad nisu pronađene, vodeni sistem bi omogućio znatno efikasniji transport kamenja i smanjio broj potrebnih radnika.
Prazna grobnica — ili mašina?
Uprkos svom sjaju, Džoserova piramida nikada nije otkrila telo faraona. Neki arheolozi spekulišu da unutrašnjost piramide nije ni bila namenjena da vude grobnica, već da je funkcionisala kao tehničko srce vodenog mehanizma.
Složen sistem tunela, pokretnih vrata i zamki podseća na inženjering sofisticiran poput današnjih sistema za navodnjavanje.
Drevni umovi i moderna inspiracija
Znanje koje su Egipćani možda posedovali o dinamici fluida danas koristi moderna građevina — od izgradnje delti do podizanja kuća na hidrauličnim stubovima. Ako su zaista koristili vodu da podižu kamen, njihovo razumevanje prirodnih sila bilo je daleko ispred vremena.
Iako studija ne rešava sve misterije piramida, otvara vrata za buduća istraživanja. Bušenja kroz slojeve suvog rova mogla bi da potvrde ostatke jezera, a mrlje na zidovima možda otkriju tragove cikličnih vlaženja.
U svakom slučaju, Stepenasta piramida ostaje inženjersko čudo koje i danas uči čovečanstvo da su i drevni ljudi bili spremni da rešavaju kolosalne izazove — koristeći sile prirode.
Studija je objavljena u časopisu PLOS One.
Nulta Tačka/Earth.com