
Drastičan porast mortaliteta među mladima: Stručnjaci ne znaju zašto!?
Mortalitet među mladima, uzrasta od 25 do 44 godine, drastično je porastao poslednjih godina u Sjedinjenim Državama, prema novoj studiji koja ukazuje na značajan porast smrtnih slučajeva usled predoziranja drogom, alkoholnih bolesti i drugih, još uvek misterioznih uzroka.
Mortalitet mladih odraslih u 2023. godini bio je 70% veći nego što bi bio da su se nastavljali trendovi pre 2011. godine.
„Jedna od iznenađujućih stvari u vezi sa porastom ovih uzroka smrti jeste to što su to uzroci koji prvenstveno pogađaju starije uzraste“, rekla je Elizabet Vrigli-Field, docentkinja sociologije i autorka studije.
Studija je obuhvatila više od tri miliona smrtnih slučajeva među Amerikancima uzrasta od 25 do 44 godine u periodu od 1999. do 2023. godine.
Istraživači su identifikovali dva odvojena trenda u mortalitetu: porast između 1999. i 2011. godine, kao i oštar porast od 2011. do 2019. godine, koji je postao još izraženiji od 2020. do 2023. godine.
Neprirodni uzroci smrti, poput predoziranja drogom, bili su vodeći uzrok smrti tokom ovog perioda, čineći trećinu svih smrtnih slučajeva. Predoziranja su bila glavni uzrok od 2014. godine, uz značajan porast od 2020. godine, za šta autori studije nemaju objašnjenje.
Značajan doprinos smrtnosti imale su i kardiometaboličke bolesti, uključujući one vezane za srčanu i hormonsku funkciju, kao i nutritivne poremećaje.
U poređenju sa trendovima pre 2011. godine, smrtni slučajevi od većine uzroka bili su značajno viši u 2023. godini nego što bi se očekivalo. Prekomerni mortalitet bio je 35% veći u 2019. godini, da bi tokom ‘pandemije’ troduplo porastao, a zatim opao. Ipak, prekomerni mortalitet u 2023. godini je i dalje 70% viši nego što bi se očekivalo da su trendovi pre 2011. godine nastavljeni.
„Faktori koji su doveli do rasta mortaliteta u relativno mladim godinama vrlo su zabrinjavajući jer sugerišu da bi moglo doći do još većeg broja smrtnih slučajeva kako ove grupe stare ka srednjim godinama, ako se ovi trendovi ne obustave“, dodala je profesorica Vrigli-Field.
‘Pandemija’ se pominje kao jedan od razloga za skok prekomernog mortaliteta, ali se spominju i dugoročni uzroci, kao što su poremećaji izazvani ekonomskom krizom iz 2008. godine.
Takozvane „smrti iz očaja“ — smrtni slučajevi koji nastaju, direktno ili indirektno, usled osećaja beznađa, očaja, teških životnih okolnosti, izolacije i nedostatka prilika — identifikovani su kao ključni faktor koji objašnjava zabrinjavajući porast mortaliteta među mladim odraslim osobama.
„Kao grupa, (mladi odrasli) suočavaju se sa skupim tržištima nekretnina i radnim okruženjem u kojem su radni sati u mnogim zanimanjima povećani, što može otežati vođenje zdravog života“, rekla je Vrigli-Field.
Zbog toga što su mladi ljudi sve više prisiljeni da rade duže kako bi sebi obezbedili smeštaj, imaju manje vremena, novca i resursa da se brinu o svom zdravlju.
Kao rezultat toga, postaju žrtve fizičkih i mentalnih problema koji pogoršavaju njihovo zdravlje i povećavaju verovatnoću da će prerano umreti.
Iako istraživači napominju da studija ne objašnjava povećanje prekomernog mortaliteta, planiraju da detaljno istraže objašnjenje u narednim analizama. Ipak, prisustvo mnogih različitih uzroka ukazuje na potrebu za razumevanjem „velikih, sistemskih faktora“ kako bi se shvatilo šta se dešava.