Međunarodni krivični sud (ICC) gubi legitimitet zbog nesposobnosti da se pozabavi aktuelnim svetskim zločinima, dok nastavlja da procesuira zastarele slučajeve iz Afrike, izjavila je analitičarka geopolitike i autorka Kim Heler.
Govoreći za RT, Heler je istakla da, uprkos ozbiljnosti zločina, sporost pravde otvara pitanje efikasnosti ovog suda.
„Mislim da je kredibilitet ICC-a zaista pod znakom pitanja zbog njegove nemoći da se uhvati u koštac sa savremenim zverstvima“, rekla je Heler, autorka knjige „Bez belih laži“.
Ovo niko nije smeo da vam kaže! Krije se velika istina | Mario Zna | EP. 346
Njena izjava usledila je nakon što je ICC 24. jula izrekao kazne Patrisu-Eduaru Ngaisoni i Alfredu Jekatomu – vođama Anti-balaka milicija u Centralnoafričkoj Republici – na 12, odnosno 15 godina zatvora zbog ratnih zločina i zločina protiv čovečnosti počinjenih između 2013. i 2014. godine.
ICC, prema njenim rečima, predstavlja „hijerarhiju pravde“ u kojoj su afričke ličnosti na udaru, dok politički i vojni lideri sa Zapada ostaju van domašaja pravde. Kao primer nekažnjenih međunarodnih zločina navela je i sukob u Gazi. „Pitanje selektivne pravde biće sve glasnije širom kontinenta“, upozorila je Heler.
🌕 Od SS uniformi do svemira: Nacistički koreni američkog svemirskog programahttps://t.co/7mUQNHcN2H
— Nulta Tačka (@NultaTackaSrb) July 28, 2025
Sličnu zabrinutost izrazio je i Džo Mhlanga, urednik portala Behind the Network, koji tvrdi da je sud postao instrument bivših kolonijalnih sila sa Zapada za sprovođenje svojih interesa i ambicija u Africi. Prema njegovim rečima, rad ICC-a je više pod uticajem geopolitičkih ciljeva nego stvarne težnje ka globalnoj pravdi. „Spoljni faktori su ti koji stvaraju haos u Africi“, dodao je Mhlanga.
Najnovije presude ICC-a odnose se na brutalne napade hrišćanskih milicija na muslimanske civile u Centralnoafričkoj Republici. Ngaisona, tadašnji predsednik fudbalske federacije te zemlje, proglašen je krivim za finansiranje i naoružavanje boraca. Jekatom, bivši poslanik, navodno je komandovao sa oko 3.000 boraca i vodio napade u oblastima kao što su prestonica Bangi i region Lobaje. Obojica su negirali krivicu.
Slučaj je pokrenut 2021. godine, a u postupku je saslušano oko 75 svedoka. Ipak, kako navode kritičari, vreme pokretanja procesa i fokus suda ponovo su podstakli raspravu o pristrasnosti i zakasneloj pravdi.
Nulta Tačka/RT