Hiljade mladih širom Evrope na ulicama protiv rata i vraćanja obaveznog vojnog roka

Hiljade mladih širom Evrope na ulicama protiv rata i vraćanja obaveznog vojnog roka

Međunarodni omladinski protest protiv rata, ponovnog naoružavanja i uvođenja obaveznog vojnog roka izveo je u petak hiljade ljudi na ulice širom Evropske unije. Organizatori, koalicija „Omladinski štrajk“, pozvali su na obustavu nastave i protestne skupove pod sloganom: „Borimo se za našu budućnost, a ne za njihove ratove“.

Policija je u Austriji upotrebila biber-sprej protiv studentskih demonstranata. Nekoliko stotina ljudi okupilo se ispred Univerziteta u Beču zahtevajući više novca za obrazovanje, a manje za oružje, prenosi AP. Policija je rasterala okupljene i privela nekoliko demonstranata.

U Rimu su demonstranti zapalili tenk napravljen od kartona i uzvikivali parole protiv ministra obrazovanja Đuzepea Valditare. Na jednom transparentu ismejana je premijerka Đorđa Meloni uz aluziju na video-igru „Grand Theft Auto 6“: „GTA 6 izlazi pre nego što Meloni ode sa vlasti“.

Ispred Ministarstva obrazovanja zabeleženi su snimci demonstranata koji bacaju predmete, uključujući i ulični saobraćajni znak, prema policajcima za razbijanje demonstracija koji su stajali na stepeništu. Drugi demonstranti izgurali su kontejnere za smeće na ulicu, a pojedini su pokušavali da spreče novinare da snimaju.

Protest u Italiji poklopio se sa 24-časovnim generalnim štrajkom na nacionalnom nivou, organizovanim zbog plata, penzija i javnih usluga. Štrajk je izazvao poremećaje u radu škola, zdravstvenih ustanova i lokalnog prevoza.

U Nemačkoj je policija procenila da se na protestu protiv obaveznog vojnog roka u Berlinu okupilo oko 4.000 ljudi, a u Bremenu približno 1.200. Organizatori su naveli da je u Hamburgu učestvovalo 5.000 demonstranata. U Kelnu su lokalni mediji izvestili o sukobu između demonstranata i policije.

Protesti se održavaju u trenutku kada Italija, Nemačka i Francuska raspravljaju o budžetima za 2027. godinu. Demonstranti optužuju vlade da daju prednost vojnim izdvajanjima na račun javnih usluga.

Italija planira da poveća vojni budžet za gotovo 20 odsto, na 38,8 milijardi evra, dok je povećanje izdvajanja za obrazovanje planirano na 11,2 odsto.

Nemačka predlaže dodatnih 27 milijardi evra za vojsku, dok bi za rad i socijalna pitanja bilo izdvojeno približno šest milijardi evra.

Francuska planira da poveća vojnu potrošnju za 6,4 milijarde evra, a izdvajanja za obrazovanje za 1,2 milijarde evra. Istovremeno, planira ukidanje 1.588 stalnih nastavničkih radnih mesta.

Nemački i drugi evropski zvaničnici takođe upozoravaju na mogućnost rata sa Rusijom i pozivaju Evropsku uniju da se pripremi za takav scenario. Moskva je više puta odbacila takva upozorenja, nazivajući ih besmislicama.

U međuvremenu, nekoliko članica EU obnovilo je ili proširilo sistem obaveznog vojnog roka.

Hrvatska je u martu primila prvu generaciju regruta, dok je Danska proširila obavezno služenje vojnog roka i na žene, a trajanje služenja povećala na 11 meseci.

Litvanija je u januaru pooštrila pravila kako bi obuhvatila veći broj mladih nakon završetka školovanja, dok je Austrija predložila produženje obavezne vojne službe, koja trenutno traje šest meseci.

Nemačka se i dalje oslanja na dobrovoljno služenje vojnog roka, ali bi obavezni vojni rok mogao da bude ponovo uveden ukoliko ne bude dovoljno dobrovoljaca ili se bezbednosna situacija pogorša.

Nulta Tačka/RT

Ne propustite

Henri Kisindžer: Amerika na ivici rata sa Rusijom i Kinom

Henri Kisindžer: Amerika na ivici rata sa Rusijom i Kinom

Bivši američki državni sekretar Henri Kisindžer (99) smatra da su
Prištinski profesor tvrdi da će "KOSOVO" zbog vizne liberalizacije napustiti pola miliona građana

Prištinski profesor tvrdi da će „KOSOVO“ zbog vizne liberalizacije napustiti pola miliona građana

Profesor Fakulteta političkih nauka u Prištini, Nedžmedin Spahiu izjavio je