Holandske vlasti ponovo pritiskaju tehnološke kompanije da igraju ulogu cenzora pred nacionalne izbore. Regulatorno telo za konkurenciju – Agencija za potrošače i tržišta (ACM) – sazvalo je sastanak sa desetak velikih digitalnih platformi, uključujući X, Fejsbuk i TikTok, zakazan za 15. septembar.
Cilj? Da nateraju ove kompanije da pojačaju cenzuru sadržaja koji vlasti označavaju kao „dezinformacije“ ili „nezakonit govor mržnje“, pre nego što građani izađu na birališta 29. oktobra.
Na sastanku će prisustvovati i regulatori iz EU, kao i organizacije civilnog društva, što potvrđuje sve rašireniji model saradnje između neizabranih birokrata, aktivističkih grupa i korporacija, koji zajedno oblikuju javnu debatu na internetu.
U središtu ove inicijative nalazi se novi Zakon o digitalnim uslugama EU (DSA) – propis koji državama članicama daje široka ovlašćenja da zahtevaju uklanjanje sadržaja na osnovu nejasnih i promenljivih definicija kao što su „štetan“ ili „nelegalan“ sadržaj.
Holandski ACM, zadužen za sprovođenje DSA u toj zemlji, koristi zakon kako bi izvršio pritisak na platforme da pojačaju cenzuru uoči glasanja.
🚨URGENT REVEAL: Maria Zeee (@zeee_media) joins Mario’s ZNA Podcast to unmask the global elite’s dystopian agenda!
From AI controlling your thoughts to digital IDs & the „mark of the beast,“ this is the truth they DON’T want you to hear.
Watch NOW & share to wake the world! pic.twitter.com/dYEf4YGFSt
— Mario ZNA (@MarioBojic) August 16, 2025
Direktorka ACM-a, Manon Lejten, izjavila je da platforme koje spadaju u tzv. „Vrlo velike onlajn platforme (VLOP)“ moraju da preduzmu „efikasne mere protiv nezakonitog sadržaja“ i da posluju sa „transparentnim i savesnim politikama“. Iza birokratskog jezika krije se jasan cilj – sterilizovati javnu raspravu pre nego što građani uopšte dobiju šansu da se izjasne o važnim pitanjima.
Još u julu ACM je kontaktirao ove platforme i zatražio da predstave svoje planove za očuvanje tzv. „izbornog integriteta“.
Sastanak u septembru ima za cilj da proveri kako kompanije planiraju da sprovode tu politiku, posebno kada je reč o sadržaju koji kreiraju korisnici tokom predizborne kampanje. Ono što se predstavlja kao zaštita demokratije, u praksi je suzbijanje slobode govora i stroža kontrola onoga što sme da se kaže.
Regulator dodatno ohrabruje korisnike da prijavljuju sadržaje za koje smatraju da su loše moderirani, čime se otvara prostor za zloupotrebe i gušenje neistomišljenika. Iako vlasti tvrde da je reč o „transparentnosti“, ključno pitanje ostaje bez odgovora:
Ko tačno odlučuje šta je opasno, a šta obmanjujuće?
Nulta Tačka/InfoWars