
„Karleuša važnija od Bodiroge?“: Kusturica o duhovnom sunovratu Srbije, litijumu, Bikoviću, Dodiku i veličanju rijaliti zvezda
Proslavljeni reditelj bez zadrške o medijskom linču, protestima, elitama koje veličaju pevačice i kriminalce, kao i to kroz šta sve prolazi jer je podržao „gandijevske mirne proteste studenata u Srbiji“.
Emir Kusturica, jedan od najznačajnijih filmskih stvaralaca sa ovih prostora, u najnovijem intervjuu za Sputnjik otvoreno je govorio o sve prisutnijem vrednosnom sunovratu u društvu, ali i o ličnom progonu koji trpi zbog podrške studentskim protestima i protivljenja iskopavanju litijuma u Srbiji.
„Kada sam prvi put javno rekao da se protivim litijumu i ‘Rio Tintu’, krenula je lavina – od spekulacija o mom bogatstvu do diskreditacije u tabloidima. Danas isto rade i sa Milošem Bikovićem. Ko god se ne slaže sa vladajućom politikom, postaje meta“, izjavio je Kusturica.
„Bogati su najgori“ – nova mantra vlasti?
Kusturica tvrdi da vlast preko svojih medija šalje poruku da su svi koji se ne slažu s njom – pogotovo ako su imućni – „neprijatelji naroda“. On navodi da je u sličnu poziciju doveden i glumac Miloš Biković, čije se bogatstvo takođe sada preispituje u javnosti.
„To je pokušaj stvaranja atmosfere u kojoj je svako ko misli svojom glavom opasan. A kada kažete nešto pohvalno o studentima, kao što sam ja učinio, odmah dolazi odgovor – ovaj put u obliku teksta Milorada Dodika, koji me je pokušao diskvalifikovati bez da me direktno imenuje“, rekao je Kusturica.
Kusturica tvrdi da su mediji bliski vlasti pokrenuli kampanju protiv njega i drugih javnih ličnosti koje se ne uklapaju u zvanični narativ. Po njegovim rečima, cilj je jasan – diskreditovati one koji imaju uticaj i ne boje se da govore.
„Kada sam podržao studente koji pevaju himnu ispred kancelarije tužiteljke Zagorke Dolovac, usledio je tekst Milorada Dodika kojim se pokušava da se moje mišljenje prikaže kao posledica neukosti“, kaže Kusturica.
Karleuša važnija od Bodiroge?
Posebnu pažnju izazvala je njegova oštra kritika sistema vrednosti koji se danas promoviše u Srbiji:
„Kako da živimo u zemlji u kojoj je Jelena Karleuša važnija od Dejana Bodiroge? Gde je Kristijan Golubović pozitivna figura, a Novak Đoković problematičan jer ima svoje političko mišljenje?“ pita Kusturica i dodaje da se radi o duhovnom trovanju čitave nacije.
„Rijaliti likovi i pevačice sumnjivog morala postaju uzori, dok se sportisti, umetnici i intelektualci stavljaju na stub srama. To nije slučajno – to je pažljivo građena strategija medijskog zaglupljivanja.“
Nostalgija za uzorima iz prošlosti
Govoreći o sopstvenim uzorima, Kusturica se osvrnuo na vreme Jugoslavije, kada su – kako kaže – postojali jasni modeli ponašanja.
„Gavrić je bio uzor ženama, Pavle Vuisić bio je naš ideal autentičnosti, Branko Ćopić je formatirao detinjstvo generacija. A danas? U društvu koje promoviše Zadrugu, gubimo sve što nas je činilo ljudima.“
Politički pritisci i studentski bunt
Kusturica ističe da podržava studente koji mirno protestuju, nazivajući ih „novim idealistima“ koji pokušavaju da vrate dostojanstvo društvu.
„Oni ne mogu da prihvate da je neko poput Kristijana uzor, a Bodiroga predmet podsmeha. Oni pokušavaju da poprave ono što je sistem srušio – i zbog toga ih vlast ignoriše ili ponižava.“
Kusturica bez rukavica. Govori ono što mnogi misle, a malo ko sme da kaže naglas. Da li je stvarno moguće da danas u Srbiji Jelena Karleuša postane merilo važnosti, dok se provlače kroz blato imena kao što su Dejan Bodiroga ili Novak Đoković? Ako je suditi po reditelju „Underground“-a, to je simptom dubljeg duhovnog problema koji preti da nas košta mnogo više od reputacije – koštaće nas duše.