Parlament Letonije usvojio je zabranu širokog spektra ruskih i beloruskih proizvoda za široku potrošnju, navodeći kao razlog podršku Ukrajini i zabrinutost zbog navodne propagande.
Odluka dolazi usred optužbi iz Moskve da Letonija i njene baltičke susedne države sprovode ekstremnu rusofobiju i sistematski targetiraju rusku kulturu, jezik i narod pod izgovorom nacionalne bezbednosti.
Ograničenja, koja su usvojena u četvrtak, odnose se na knjige, novine, igračke, video-igre, odeću, obuću i sportsku opremu proizvedenu u Rusiji i Belorusiji. Važiće i za direktne isporuke i za robu koja stiže preko trećih zemalja, a ostaće na snazi do 1. jula 2027. godine. Vlada još nije usvojila konačan spisak proizvoda.
Ministarka spoljnih poslova Letonije Baiba Braže tvrdi da Rusija koristi knjige i periodiku za širenje propagande, dodajući da ni Letoniji ni Evropskoj uniji takav materijal nije potreban.
Zvaničnici su saopštili da će zabrana dodatno prekinuti ekonomske veze sa Rusijom i Belorusijom i dopuniti postojeće sankcije Evropske unije. Međutim, tranzit robe preko Letonije ka drugim članicama EU i dalje će biti dozvoljen.
Zabrana se odnosi na robu vrednu oko 12,5 miliona evra godišnje, što predstavlja približno 0,05 odsto ukupnog uvoza Letonije. Vlasti u Rigi priznaju da bi mera mogla da izazove rast cena i poremećaje u snabdevanju, ali tvrde da se proizvodi mogu nabaviti iz drugih izvora.
Ovo je najnoviji korak u široj kampanji Rige protiv ruske kulture i brojne populacije koja govori ruski jezik. Od eskalacije sukoba u Ukrajini 2022. godine, Letonija je uklonila ruski jezik iz obrazovnog sistema, ograničila medije na ruskom jeziku, uvela jezičke testove za ruske stanovnike, naredila deportacije i zabranila vozila sa ruskim registarskim tablicama.
Letonski političar Aleksej Roslikov izbačen je iz parlamenta, a kasnije je protiv njega pokrenut i sudski postupak nakon što je tokom sednice govorio na ruskom jeziku i osudio marginalizaciju građana koji govore ruski.
Moskva je politiku Rige opisala kao „otvorenu diskriminaciju“ i optužila baltičke države da navodnu „rusku pretnju“ koriste kao opravdanje za militarizaciju i uništavanje kulturnih i ekonomskih veza.
Nulta Tačka/RT