Veteranka francuske politike Marin Le Pen trenutno je glavni favorit za pobedu na predsedničkim izborima u Francuskoj sledeće godine, pokazuju istraživanja javnog mnjenja nakon što je apelacioni sud presudio da može da se kandiduje.
Le Pen, dugogodišnje zaštitno lice desničarskog Nacionalnog okupljanja (RN), ušla je u drugi krug predsedničkih izbora 2017. i 2022. godine i dugo je važila za jednog od glavnih kandidata za naslednika predsednika Emanuela Makrona. Međutim, njena kandidatura za izbore 2027. godine dovedena je u pitanje prošle godine, kada je osuđena zbog korišćenja sredstava Evropske unije namenjenih parlamentarnim pomoćnicima za finansiranje stranačkog osoblja u Francuskoj.
Osuđena je na četiri godine zatvora, novčanu kaznu i petogodišnju zabranu obavljanja javnih funkcija.
Apelacioni sud je u utorak potvrdio presudu, ali je ublažio zabranu, čime joj je omogućio da se kandiduje 2027. godine. Le Pen odbacuje sve optužbe.
„Nevina sam“, izjavila je za televiziju TF1 nakon presude, potvrdivši da će se kandidovati za predsednicu i istakavši svog najbližeg saradnika Žordana Bardelu kao kandidata za premijera.
Dve ankete objavljene u sredu, koje su sproveli instituti Ifop za LCI i „Figaro“, kao i Toluna Haris Interaktiv za M6 i RTL, pokazale su da Le Pen vodi u prvom krugu i pobeđuje u mogućim duelima u drugom krugu.
Prema istraživanju Ifopa, podrška Le Pen u prvom krugu iznosi 36 odsto, dok nijedan njen rival ne prelazi 19 procenata. Haris Interaktiv joj daje podršku od 35 odsto.
U drugom krugu protiv bivšeg premijera Eduara Filipa, istraživanje Haris Interaktiva pokazuje da bi Le Pen osvojila 49 odsto glasova, dok Ifop procenjuje njenu pobedu sa 54 odsto. U slučaju duela sa Gabrijelom Atalom, još jednim bivšim premijerom i verovatnim kandidatom Makronove centrističke stranke Renesansa, obe ankete predviđaju joj pobedu sa 55 odsto glasova.
Istraživanja takođe pokazuju da bi ubedljivo pobedila lidera levičarske stranke Nepokorena Francuska, Žan-Lika Melanšona.
Rezultati anketa ukazuju da je Le Pen praktično sustigla Bardelu, kojeg je ranije označila kao rezervnog predsedničkog kandidata nakon svoje osude. Bardela je podržao njenu odluku da se kandiduje, čime su praktično okončane spekulacije o njegovoj mogućoj kandidaturi.
Ankete dolaze u trenutku kada se Francuska suočava sa dugotrajnom političkom krizom, podeljenim parlamentom, čestim padovima vlade i rastućim nepoverenjem građana.
Makron godinama nije uspeo da obezbedi stabilnu većinu, zbog čega je zemlja podeljena između tri suprotstavljena politička bloka, dok se istovremeno bori sa rastućim budžetskim deficitom i javnim dugom koji premašuje 117 odsto bruto domaćeg proizvoda.
Sporovi oko budžeta doveli su do brojnih glasanja o nepoverenju i ostavki nekoliko premijera, dok je politički zastoj naveo vodeće rejting agencije da snize kreditni rejting Francuske.
Nulta Tačka/RT