
Nemački javni prevoz sve opasniji: 62% osumnjičenih u javnom prevozu su stranci
Tema kriminala u javnom prevozu u Nemačkoj postaje sve značajnija, dok levica s jedne strane promoviše korišćenje javnog prevoza, a s druge strane zagovara otvorene granice – što prevoz čini sve opasnijim. Statistike već godinama pokazuju da migranti učestvuju u seksualnim napadima, napadima nožem i uopšteno pretvaraju javni prevoz u noćnu moru za nemačke građane, a najnoviji podaci iz južne savezne pokrajine Baden-Virtemberg to dodatno potvrđuju.
Naime, nedavno poslaničko pitanje partije Alternativa za Nemačku (AfD) Ministarstvu unutrašnjih poslova, digitalizacije i opštinskih poslova otkrilo je zabrinjavajuću sliku bezbednosti u javnom prevozu u Baden-Virtembergu.
Vreme razotkrivanja: U toku je političko čišćenje Srbije | Ilija Vuksanović | Mario Zna, 332 Uživo
Tokom 2024. godine, identifikovano je ukupno 30.950 osumnjičenih za različita krivična dela u sistemu javnog prevoza te pokrajine, što je u proseku oko 85 osumnjičenih dnevno. Važno je napomenuti da ovaj broj ne uključuje prekršaje u vezi sa imigracionim zakonima (koje mogu počiniti samo stranci), a kojih je bilo dodatnih 20.339. Time ukupan broj zabeleženih incidenata u javnom prevozu dostiže 51.289.
Značajno je da stranci prednjače u svim kategorijama krivičnih dela, uključujući i nasilne zločine. Od ukupno 30.950 osumnjičenih, 19.138 (62%) bili su stranci, dok su 11.812 (38%) bili nemački državljani.
Dublja analiza po vrstama krivičnih dela dodatno osvetljava ovaj trend:
- Nasilni zločini: Od 1.942 osumnjičenih za nasilna dela u 2024. (uključujući ubistva, pokušaje ubistva, silovanja, pljačke i telesne povrede), 1.037 (53%) bili su stranci, dok je 906 (47%) bilo Nemaca.
- Krađe: Od 2.180 osumnjičenih za krađe, 1.397 (64%) bili su stranci, a 783 (36%) Nemci.
- Drogiranje: U slučajevima povezanima sa drogom, 1.216 (56%) osumnjičenih bili su stranci, a 973 (44%) Nemci.
- Krivična dela sa oružjem: Od 422 osumnjičenih, 257 (61%) bili su stranci, a 165 (39%) Nemci.
Broj osumnjičenih za napade nožem u javnom prevozu u Baden-Virtembergu neprekidno raste: 181 u 2022, 184 u 2023, i čak 224 u 2024. godini.
Od tih 224 napada, 127 (57%) počinili su stranci, a 97 (43%) Nemci. Među stranim napadačima nožem najzastupljeniji su državljani zemalja tražilaca azila: Sirija (30 osumnjičenih), Tunis (14), Maroko (13), Alžir (9). Turska i Irak imali su po 6 osumnjičenih, dok su Poljska i Avganistan imali po 5.
“Napad nožem” se definiše kao slučaj u kome je napad nožem izvršen ili neposredno zaprećeno protiv osobe.
Važno je napomenuti da i među nemačkim državljanima koji su počinioci, mnogi imaju migrantsko poreklo, ali Nemačka ne vodi zvaničnu evidenciju o tome. U nekim slučajevima gde su poznata imena osumnjičenih, jasno je da imaju strano poreklo – što potvrđuju i podaci o grupnim silovanjima iz Severne Rajne-Vestfalije.
🇺🇸🔥 Sukob Titana: Tramp i Mask raskidaju saradnju nakon oštrih međusobnih javnih optužbi zbog poreskog zakonahttps://t.co/7BJYm8yy0b
— Nulta Tačka (@NultaTackaSrb) June 5, 2025
Iako stranci čine oko 16% ukupne populacije Nemačke, njihova preterana zastupljenost u kriminalnim statistikama je zapanjujuća.
Nisu samo putnici ti koji su izloženi rastućem kriminalu – i zaposleni u javnom prevozu sve češće postaju mete napada. Nemački železnički sindikati podižu uzbunu.
„Imam prosečno troje zaposlenih nedeljno u kancelariji u Erfurtu koji traže pravnu pomoć jer su napadnuti, pljunuti, vređani, prećeno im je…“, rekla je Štefi Reknagel, predsednica Sindikata železničara i saobraćaja (EVG) u pokrajini Tiringija.
„Najgori slučaj bio je kada je kondukteru prećeno nožem“, rekla je Reknagel. U drugom slučaju, kondukterku su fizički napali s leđa i „izbili joj vazduh iz pluća“.
U drugim slučajevima, žene zaposlene u železnici bile su „šamarane“, „šutirane“, „vučene za odeću“ i „agresivno tretirane“. Neki napadači su im govorili da „ne smeju da pričaju jer su žene“.
Predsednica sindikata dodala je da, iako ima problematičnih delova širom pokrajine, najteža situacija je na relaciji između Erfurta i Suhla. Tamo se, kako kaže, stanje smatra „ekstremnim“ zbog prisustva izbegličkog centra u Suhlu, u kome su pretežno sirijski, avganistanski i turski migranti, koji svakodnevno putuju u Erfurt i nazad.