Pretrpani zatvori Zapadne Evrope: Svaki četvrti zatvorenik stranac

Pretrpani zatvori Zapadne Evrope: Svaki četvrti zatvorenik stranac

Novi izveštaj Saveta Evrope otkriva ogroman pritisak na zatvorske sisteme u Zapadnoj Evropi, gde je zauzetost kapaciteta sve više povezana sa velikim brojem stranih državljana u zatvorima.

Istraživanje SPACE I za 2024. godinu, koje prikuplja podatke iz 51 zatvorske administracije u 46 evropskih zemalja, pokazuje da je svaka treća zatvorska služba u Evropi zvanično bez kapaciteta, pri čemu je najveći teret na Zapadnim državama.

Na dan 31. januar 2024. godine, prosečna gustina zatvorske populacije u Evropi iznosila je 92 zatvorenika na 100 raspoloživih mesta. Međutim, ovaj prosek prikriva velike razlike: ukupno 16 zatvorskih sistema radilo je preko kapaciteta. Među najpretrpanijima su Kipar (166 zatvorenika na 100 mesta), Rumunija (120), Francuska (119), Belgija (115) i Italija (112).

Iako imigracija nije jedini razlog za pretrpanost – svaka zemlja ima sopstvene izazove sa infrastrukturom i kapacitetima – izveštaj jasno povezuje problem sa visokim udelom stranih zatvorenika, naročito u Zapadnoj Evropi.

„Na jednom kraju spektra, zatvorske administracije u Švajcarskoj (72%), Grčkoj (54%), Austriji (53%), Kataloniji (50%) i Nemačkoj (49%) beleže ekstremno visok procenat stranih zatvorenika. Nasuprot tome, u Istočnoj Evropi – poput Rumunije (1,1%), Moldavije (1,3%) i Azerbejdžana (2%) – ti brojevi su među najnižima,” navodi se u izveštaju.

Ovaj geografski obrazac prati demografske promene u Evropi od ranih 2000-ih: dok Zapadna Evropa beleži rast broja stanovnika usled imigracije, Istočna Evropa suočava se s padom zbog masovnog iseljavanja.

U proseku, stranci čine 25% zatvorske populacije u Evropi, ali je medijana svega 16%, što ukazuje da nekoliko zapadnih zemalja drastično vuče prosek naviše. U izveštaju se navodi da svi strani zatvorenici nisu nužno dugoročni imigranti — među njima su i tražioci azila, ilegalni migranti, turisti i osobe povezane sa međunarodnim kriminalnim mrežama. Većina zatvorskih sistema ne pravi razliku među tim kategorijama.

Nalazi SPACE I istraživanja jasno ukazuju da se kriza pretrpanosti zatvora u Zapadnoj Evropi ne može rešiti bez ozbiljnog razmatranja uticaja imigracije i uloge stranih zatvorenika. Efikasnost infrastrukture ne može se planirati ako se ne zna koliko ljudi koristi sistem — zatvori nisu izuzetak.

Kako se broj stranaca iza rešetaka u mnogim državama nastavlja povećavati, raste i pritisak na infrastrukturu, osoblje i javne službe.

Neke zemlje već traže rešenja: kako je prošlog meseca preneo Remix News, Švedska je potpisala ugovor sa Estonijom o iznajmljivanju 600 zatvorskih mesta, kako bi smanjila pritisak na sopstveni sistem.

U Švedskoj pojedini zatvori rade sa preko 140% kapaciteta, nakon naglog porasta kriminala poslednjih godina.

Italija je ove nedelje objavila da razmatra prevremeno puštanje više od 10.000 zatvorenika, što je prvi put da vlada Đorđe Meloni razmatra tzv. „pražnjenje zatvora“. Ministar pravde Karlo Nordio izjavio je da „postoje 10.105 zatvorenika koji po zakonu mogu ostatak kazne služiti van zatvora“, ali da se ta mogućnost do sada nije sprovodila zbog nedostatka smeštaja i podrške za puštene zatvorenike.

U maju je i Velika Britanija najavila radikalne reforme zatvorskog sistema, prema kojima bi osuđenici u Engleskoj i Velsu — uključujući i one za teža krivična dela — mogli biti pušteni nakon što odsluže samo trećinu kazne, uz odobrenje komisije za uslovni otpust.

Nulta Tačka/InfoWars

Ne propustite

Vučić sutra na RTS-u o poseti lavrova za koju vlasti tvrde da NIJE SIGURNA

Vučić sutra na RTS-u o poseti lavrova za koju vlasti tvrde da NIJE SIGURNA

Poseta ruskog šefa diplomatije Beogradu Sergeja Lavrova, koja je planirana
Demokrate u SAD strahuju od pravosudnog sistema: Klinton sugeriše Bajdenu da donese preventivno pomilovanje za njega i Hilari

Demokrate u SAD strahuju od pravosudnog sistema: Klinton sugeriše Bajdenu da donese preventivno pomilovanje za njega i Hilari

Bil i Hilari Klinton navodno razgovaraju sa predsednikom Bajdenom o