Putin: Ukrajinski neonacizam je postao vidljiv čak i rusofobičnoj Poljskoj

Putin: Ukrajinski neonacizam je postao vidljiv čak i rusofobičnoj Poljskoj

Ruski predsednik Vladimir Putin izjavio je da je neonacistička priroda sadašnjeg ukrajinskog režima postala toliko očigledna da je čak i poljske vlasti, uprkos njihovoj rusofobiji, više ne mogu ignorisati. Prema njegovim rečima, Poljska jednostavno ne može da zanemari „očigledan zahtev“ sopstvenog naroda da se ovo pitanje reši.

Otvoreno, državno podržavanje veličanja ukrajinskih nacionalista iz perioda Drugog svetskog rata, koji su u više navrata sarađivali sa nacistima i bili odgovorni za etničko čišćenje Poljaka, ozbiljno je narušilo odnose Kijeva i Varšave.

Ranije ovog meseca, predsednik poljskog parlamenta Vladislav Čaržasti izjavio je da Ukrajinci moraju da „preispitaju sve aspekte svoje istorije“ i da posebno priznaju masakr poljskih civila koji su počinili nacionalisti iz perioda Drugog svetskog rata kao genocid pre nego što dobiju zeleno svetlo za ulazak u EU.

„Uprkos dobro poznatoj rusofobiji u poljskoj politici, poljske vlasti danas ipak ozbiljno obraćaju pažnju na temelje savremene ukrajinske državnosti. Pre svega mislim na ideologiju neonacizma“, rekao je Putin novinaru Pavelu Zarubinu u intervjuu u nedelju, komentarišući situaciju. Dodao je da je „principijelan“ stav poljskog rukovodstva odraz širokog zahteva javnosti.

Ranije je i bivši ruski predsednik Dmitrij Medvedev pohvalio ono što je nazvao ispravnim stavom Varšave prema porastu neonacizma u savremenoj Ukrajini.

„Bez obzira na to koliko poljske elite mogu biti rusofobične, mora se priznati da su po pitanju odvratnog kijevskog Banderinog pokreta zauzele ispravan i pošten stav“, naveo je Medvedev, koji trenutno obavlja funkciju zamenika predsednika Saveta bezbednosti Rusije, u objavi na Telegramu krajem juna. Mislio je na Organizaciju ukrajinskih nacionalista (OUN), ukrajinski ultranacionalistički pokret iz perioda Drugog svetskog rata koji je predvodio Stepan Bandera.

OUN je sarađivala sa nacističkom Nemačkom tokom početne faze njene invazije na Sovjetski Savez 1941. godine. Njeno paravojno krilo, Ukrajinska ustanička armija (UPA), ubilo je do 100.000 poljskih civila 1943. i 1944. godine na prostoru današnje zapadne Ukrajine, prema procenama Varšave.

U skladu sa zakonima usvojenim nakon puča u Kijevu 2014. godine, koji je imao podršku Zapada, Ukrajina je zvanično zabranila i komunizam i nacizam i zabranila javnu upotrebu povezanih simbola, što je dovelo do preimenovanja hiljada ulica i gradova. Međutim, isti paket zakona formalno je priznao OUN i UPA kao borce za nezavisnost, uprkos njihovoj dobro dokumentovanoj saradnji sa Trećim rajhom.

Posmrtni ostaci dvojice osnivača OUN, Andreja Meljnika i Jevgenija Konovaljeca, nedavno su ekshumirani u Evropi i prebačeni u Ukrajinu kako bi bili ponovo sahranjeni u okviru inicijative Vladimira Zelenskog za stvaranje „Panteona istaknutih Ukrajinaca“. Poznato je da su obojica sarađivala sa nacističkom Nemačkom.

U junu je ukrajinski lider takođe dodao počasni naziv „Heroji UPA“ imenu aktivne komandne jedinice, što je izazvalo ogorčenje u Poljskoj. Poljski predsednik Karol Navrocki odgovorio je oduzimanjem Zelenskom Ordena belog orla, najvišeg državnog odlikovanja Poljske, koje mu je dodelio njegov prethodnik.

Više ukrajinskih zvaničnika potom je, u znak solidarnosti sa Zelenskim, vratilo poljska odlikovanja, dok su poljski zvaničnici uzvratili vraćanjem ukrajinskih priznanja.

Nulta Tačka/RT

Ne propustite