
Šokantno otkriće: Mikroplastika pronađena u mozgu – tri puta više kod osoba s demencijom!
Novo istraživanje donosi uznemirujuće podatke: mikroplastika se u ljudskom mozgu akumulira u količinama daleko većim nego u drugim organima, a kod pacijenata s demencijom ta količina je čak tri puta veća.
Prosečan ljudski mozak sadrži oko 7 grama mikroplastike – što je približno težina jedne plastične kašike.
Studiju je predvodio Metju Kampen, profesor farmaceutskih nauka na Univerzitetu u Nju Meksiku, koji ističe da su rezultati znatno iznad svih očekivanja.
Alarmantni porast u poslednjoj deceniji
Analizirano je 52 uzorka mozga prikupljenih tokom autopsija – 28 iz 2016. i 24 iz 2024. godine. Rezultati su pokazali da su noviji uzorci sadržali znatno veće koncentracije mikroplastike, što ukazuje na rapidan porast prisustva ovih čestica. Dodatni uzorci iz prethodnih decenija potvrđuju isti trend.
Kampen povezuje ovaj porast s drastičnim povećanjem globalne proizvodnje plastike, koja je u poslednjih 20 godina dostigla više od 400 miliona tona godišnje.
Kako mikroplastika dospeva u mozak?
Najčešći tip mikroplastike pronađen u mozgovima je polietilen, materijal koji se koristi za proizvodnju ambalaže, poput boca i čaša. Mnoge čestice su izuzetno male, čak i manje od virusa, što im omogućava da pređu krvno-moždanu barijeru.
Hrana, posebno meso, označena je kao glavni izvor unosa mikroplastike.
Navodnjavanje useva vodom kontaminiranom plastikom omogućava taloženje mikroplastike u usevima, koja zatim ulazi u lanac ishrane kroz stoku.
Osim hrane, mikroplastika može ući u organizam i kroz disajne puteve, direktno dospevajući u mozak.
Posledice po zdravlje
Istraživanja pokazuju da mikroplastika može oštetiti ćelije, izazvati upale, poremetiti funkciju organa i uticati na imuni sistem.
Povezuje se i s povećanim rizikom od srčanog i moždanog udara, određenih vrsta raka, a kod pacijenata s demencijom doprinosi dodatnom pogoršanju simptoma.
Kako smanjiti izloženost mikroplastici?
Iako je mikroplastiku nemoguće potpuno izbeći, postoje načini da se smanji izloženost:
- Izbegavajte upotrebu jednokratne plastike, poput boca i posuda za hranu;
- Koristite staklene ili metalne posude za skladištenje hrane;
- Ne podgrevajte hranu u plastičnim posudama;
- Filtrirajte vodu iz česme i investirajte u kvalitetne filtere za vazduh;
- Smanjite unos procesirane hrane, koja često sadrži veće količine mikroplastike.
Iako su potrebna dodatna istraživanja da bi se utvrdile sve posledice mikroplastike po zdravlje, već sada je jasno da njen uticaj na ljudski organizam ne treba zanemariti. Ograničavanjem upotrebe plastike i svesnim izborima u svakodnevnom životu možemo doprineti očuvanju svog zdravlja.
Nulta Tačka/Mediji