
Ukrajina razmatra primirje sa Rusijom već ove godine – Budanov izneo kontroverzne tvrdnje
Šef ukrajinske vojne obaveštajne službe, Kirilo Budanov, tvrdi da bi primirje između Ukrajine i Rusije moglo biti postignuto već ove godine, uprkos potpuno suprotstavljenim stavovima dve strane.
Budanov, koji predvodi Glavnu upravu obaveštajne službe Ukrajine, smatra da prekid neprijateljstava ne bi garantovao dugotrajan mir, naglašavajući da mirovne snage nisu pouzdano rešenje. On tvrdi da ne može da se seti nijednog konflikta u kojem je raspoređivanje mirovnih snaga donelo efikasne rezultate.
POGLEDAJTE! Najnovija epizoda Mario Zna podkasta | Ovo su odlučujući dani, narod je gladan istine | Ratko Ristić
Ova izjava dolazi nakon tajnih razgovora između Sjedinjenih Američkih Država i Rusije u saudijskoj prestonici Rijadu. Sastanak je bio fokusiran na potencijalno obnavljanje odnosa i razmatranje mirovnih pregovora, ali su i Ukrajina i Evropska unija bile isključene iz dijaloga.
Kijev je već poručio da neće prihvatiti nikakav dogovor u kojem ne učestvuje.
„Uprkos dijametralno suprotnim stavovima obe strane, verujem da ćemo doći do primirja ove godine. Koliko će trajati i koliko će biti efikasno, drugo je pitanje,“ izjavio je Budanov za medijsku kuću Hromadske.
Prethodno su mediji preneli da je Budanov na zatvorenoj sednici parlamenta navodno upozorio da Ukrajina možda neće opstati ako ne započne pregovore sa Rusijom do leta. HUR je brzo demantovao ove navode, tvrdeći da su izjave izvučene iz konteksta i pogrešno interpretirane.
Budanov takođe smatra da NATO članstvo predstavlja jedinu pravu bezbednosnu garanciju za Ukrajinu, dok sve druge opcije vidi kao „obične obaveze podrške.“
S tim u vezi, ukrajinski predsednik Volodomir Zelenski ranije je izjavio da bi za pouzdane bezbednosne garancije bilo potrebno rasporediti najmanje 200.000 stranih vojnika. Međutim, evropske NATO zemlje razmatraju daleko manji kontingent, što je Zelenski okarakterisao kao „ništa.“
Sjedinjene Američke Države su u više navrata odbacile mogućnost da njihova vojska ili NATO kao organizacija učestvuju u mirovnoj misiji u Ukrajini.
S druge strane, Rusko Ministarstvo spoljnih poslova upozorilo je da bi bilo kakav pokušaj raspoređivanja evropskih mirovnih snaga u Ukrajini Moskva smatrala provokativnim potezom koji bi dodatno eskalirao sukob.
Moskva je takođe jasna u svojim zahtevima – svaki mirovni sporazum mora rešiti osnovne uzroke sukoba, uključujući i odustajanje Ukrajine od članstva u NATO. Takođe, Ukrajina bi morala da se odrekne teritorijalnih zahteva prema Krimu, kao i prema Donjeckoj, Luganskoj, Hersonskoj i Zaporoškoj oblasti, koje su se putem referenduma 2022. pridružile Rusiji. Krim je to učinio još 2014. godine.
Nulta Tačka/Mediji