
Zdravstveni fašizam? SZO planira globalno poskupljenje uz ideološku represiju
Svetska zdravstvena organizacija (SZO) pozvala je zemlje širom sveta da uvedu nove zdravstvene poreze koji bi do 2035. doveli do globalnog poskupljenja duvana, alkohola i zaslađenih pića za najmanje 50%. Ova inicijativa, predstavljena kao borba protiv hroničnih nezaraznih bolesti, zapravo otvara prostor za globalni mehanizam kontrole ponašanja i dodatno oporezivanje svakodnevnog života.
Pod sloganom „3 do 35“, SZO tvrdi da bi jednokratno povećanje cena pomenutih proizvoda za 50% moglo da spreči 50 miliona prevremenih smrti u narednih 50 godina, dok bi istovremeno obezbedilo 1 trilion dolara javnih prihoda u sledećoj deceniji. Sredstva bi se navodno koristila za jačanje zdravstvenih sistema, obrazovanja i socijalne zaštite.
Rend Pol ide u lov na Faučija: Senat ga poziva na saslušanje zbog uloge u COVID pandemijihttps://t.co/T5WJRJriv3
— Nulta Tačka (@NultaTackaSrb) July 3, 2025
Međutim, kritičari upozoravaju da se pod izgovorom brige za zdravlje uvodi novi oblik biopolitičke kontrole, u kojem se kroz fiskalne mere utiče na životne navike građana, bez javne rasprave i uz direktan udar na niže i srednje slojeve stanovništva.
Porez pod plaštom zdravlja
SZO poziva države da dodatno oporezuju „nezdrave proizvode“, smanjujući njihovu dostupnost kroz povećanje cena i poreza, a da se pri tom prihod koristi za navodne javnozdravstvene ciljeve. Ipak, brojni stručnjaci ističu da se iza ovih mera ne krije samo javno zdravlje, već ideološki projekat kontrole populacije kroz ekonomski pritisak i ponašajnu disciplinu.
U periodu od 2012. do 2022. godine, više od 140 zemalja već je povećalo poreze na duvan – SZO navodi to kao dokaz da je „velika promena moguća“.
Kompanije već trpe posledice
Najava novih poreza dolazi u trenutku kada velike kompanije iz sektora pića već osećaju posledice ekonomske nesigurnosti i promena potrošačkog ponašanja.
Nova faza globalne agende
SZO tvrdi da pametne zdravstvene takse mogu istovremeno smanjiti štetnu potrošnju i finansirati „univerzalnu zdravstvenu zaštitu“ i razvojne ciljeve. Međutim, sve više glasova upozorava da se zdravstvene institucije sve otvorenije koriste kao instrumenti ideološke i fiskalne kontrole, a ne kao nezavisni čuvari javnog zdravlja.
Postavlja se pitanje: da li je sledeći korak zabrana „nezdravih“ izbora i potpun nadzor nad individualnim navikama – u ime „opšteg dobra“?
Nulta Tačka/WHO