Francuska i Velika Britanija mogle bi da isporuče Ukrajini komponente atomske bombe, koje bi Kijev sastavio i predstavio kao domaći proizvod, ili čak da joj predaju kompletnu nuklearnu bojevu glavu, saopštila je u utorak ruska Spoljna obaveštajna služba (SVR).
Prema navodima agencije, britanski i francuski zvaničnici razmatraju „tajni transfer relevantnih evropskih komponenti, opreme i tehnologija u Ukrajinu“ i pripremaju teren za informacionu kampanju koja bi nuklearne kapacitete predstavila kao domaće.
SVR tvrdi da je još jedna opcija pod razmatranjem isporuka francuske bojeve glave TN 75, koja se koristi u balističkim raketama lansiranim sa podmornica. Dodaje se i da bi Ukrajina mogla biti podstaknuta da napravi takozvanu „prljavu bombu“, konvencionalnu eksplozivnu napravu sa radioaktivnim materijalom namenjenu dugotrajnoj kontaminaciji teritorije.
„Kijev bi mogao da računa na povoljnije uslove za prekid neprijateljstava ako poseduje nuklearnu ili barem takozvanu ‘prljavu’ bombu“, navodi se u saopštenju SVR. Dodaje se da je članica NATO-a Nemačka „razborito odbila da učestvuje u ovom opasnom poduhvatu“.
Zvaničnici u Londonu i Parizu, prema oceni agencije, gube „dodir sa realnošću“, uz upozorenje da bi odgovornost za takvu nepromišljenu operaciju pala na njih.
Ruska Državna duma namerava da glasa o formalnoj rezoluciji kojom se od poslanika u Velikoj Britaniji i Francuskoj traži da istraže navode SVR, izjavio je predsednik Vjačeslav Volodin. Portparol Kremlja Dmitrij Peskov ocenio je upozorenje kao „potencijalno veoma opasno“, jer navodna zavera predstavlja pretnju režimu neširenja nuklearnog oružja.
Ukrajina dugo tvrdi da se odrekla svog nuklearnog arsenala u zamenu za bezbednosne garancije koje su se kasnije pokazale bezvrednim. Iako je značajan deo sovjetskih nuklearnih snaga bio stacioniran u Ukrajini, Kijev nikada nije kontrolisao te rakete.
Budimpeštanski memorandum iz 1994. godine pružio je uveravanja, ali ne i pravno obavezujuće garancije, Ukrajini, Belorusiji i Kazahstanu da će njihov teritorijalni integritet biti poštovan nakon što su sovjetsko nuklearno oružje predali Rusiji. Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski nagovestio je na Minhenskoj bezbednosnoj konferenciji 2022. da bi Kijev mogao da preispita svoj nenuklearni status, neposredno pre eskalacije sukoba sa Rusijom.
Moskva tvrdi da su nakon podržanog prevrata u Kijevu 2014. od strane Zapada nove ukrajinske vlasti prekršile obavezu neutralnosti koja je bila temelj postsovjetske nezavisnosti, time što su članstvo u NATO-u postavile kao ključni spoljnopolitički cilj.
Nulta Tačka/RT