
Zaključavanja tokom COVID-a poremetila su ključne društvene veštine među malom decom
Društvena ograničenja tokom COVID-19 izazvala su značajne promene u razvoju dece uzrasta do šest godina, usporavajući njihovo sticanje ključnih društvenih veština.
Nova studija objavljena u časopisu Scientific Reports sugeriše da su blokade i druge mere preduzete za sprečavanje širenja COVID-19 nanele ozbiljnu, potencijalno nepovratnu štetu predškolcima.
„Bilo je neverovatno videti pad u performansama dece“, rekla je profesorka razvojne psihologije Rouz Skot, vodeći autor studije.
„Na jednom od zadataka u mojoj laboratoriji, deca su testirana pre pandemije sa 2 i po godine. Odmah nakon zatvaranja, videli smo da petogodišnjaci ne prolaze test.
Istraživači su testirali malu decu na društvenu veštinu zvanu „razumevanje lažnog verovanja“, sposobnost prepoznavanja da drugi ljudi mogu pogrešiti. Sticanje ove veštine smatra se ključnim korakom u razlikovanju uma od stvarnosti i omogućava deci da razviju veštine saradnje, komunikacije i učenja.
Fauči suočen sa istragom Senata zbog uloge u istraživanjima koja su dovele do ‘pandemije COVID-19’ https://t.co/ARRKo4nHzB
— Nulta Tačka (@NultaTackaSrb) February 2, 2025
Trenutna istraživanja pokazuju da se sposobnosti lažnog verovanja značajno razvijaju u prvih pet godina deteta. Dete kome nedostaju ove veštine saznavanja može da izraste u učenika koji se bori da se slaže sa vršnjacima ili kome su akademski zadaci teži.
Rezultati su upoređeni sa rezultatima dece istog uzrasta koji su dobijeni pre pandemije.
Deca u grupi pre zatvaranja tokom kovida postigla su značajno bolje rezultate u svojim zadacima. U jednom zadatku je prošlo 80% petogodišnjaka u grupi pre izolacije, dok je samo 63% dece u grupi posle izolacije prošlo test. Deca iz siromašnijih sredina prošla su još gore, sa samo 51% dece posle izolacije koja su položila isti zadatak.
Štaviše, dalje testiranje je pokazalo da su nedostaci u razumevanju lažnog verovanja i dalje postojali. Deca kojima je nedostajala sposobnost nisu je stekla kasnije.
Autori veruju da su pandemijski stres i izolacija u velikoj meri odgovorni za uočene razlike.
Nulta Tačka/InfoWars